U srcu jugozapadne Srbije, na prostoru koji zahvata Sjenicu, Tutin i naslanja se na Novi Pazar, prostire se Pešterska visoravan – kraj koji vekovima živi od stočarstva. Upravo odatle dolazi goveđa pršuta, jedan od najprepoznatljivijih suvomesnatih specijaliteta ovog podneblja, poznat po tananim slojevima, tamnocrvenoj boji i ukusu koji pamtite posle prvog zalogaja.
Pešterska visoravan – zemlja pašnjaka i stoke
Pešterska visoravan predstavlja idealno područje za razvoj stočarstva i proizvodnju organske hrane, zahvaljujući obilju pašnjaka, nadmorskoj visini i klimi koja pogoduje uzgoju goveda. Nije slučajno što je baš ovaj kraj oduvek bio prepoznatljiv po stočarstvu – pored goveđe pršute, ovde se tradicionalno prave i ovčija stelja, sudžuk, čuveni sjenički sir, kajmak i paprika u pavlaci. Sve ove specijalitete povezuje isti princip: najbolje meso i mleko sa pašnjaka, obrađeni po recepturama koje se prenose generacijama.
Tradicija koja se čuva u kuhinjama
Sandžačka kuhinja razvijala se vekovima, a njena bogata gastronomska baština najviše je sačuvana zahvaljujući domaćicama koje su recepte prenosile s kolena na koleno. Goveđa pršuta je deo te priče – proizvod koji nije nastao u fabrici, već u domaćinstvima gde se meso brižljivo bira, soli i suši po utvrđenom redosledu koraka.
Novopazarska goveđa pršuta u ponudi Rajninog domaćeg kutka pravi se od pažljivo odabranog junećeg mesa, po recepturi koja se prenosi generacijama, zbog čega ima prepoznatljivu, bogatu aromu. Njena tamnocrvena boja i tanki slojevi masti čine je lako prepoznatljivom na svakoj trpezi.
Zašto baš goveđe meso
Za razliku od svinjske pršute, koja je duže prisutna na našim trpezama, goveđa pršuta ima nešto drugačiji karakter – tanju strukturu masti i intenzivniji, mesnatiji ukus. To je i razlog zašto je posebno cenjena kao predjelo koje ne opterećuje, već upotpunjuje ukus jela uz koje se služi.
Šta kaže nutritivni sastav
Kada je reč o sastavu, goveđa pršuta se izdvaja i po tome što sadrži znatno manje masti od svinjske – u proseku oko 7-8 g masti na 100 g proizvoda, naspram približno 14-15 g kod svinjske pršute, dok je sadržaj proteina kod obe vrste sličan, oko 30 g na 100 g. Zahvaljujući tome, goveđa pršuta se često bira kao lakša alternativa za one koji vode računa o unosu masti u ishrani, a pritom ne žele da se odreknu ukusa suvomesnatog specijaliteta.
Kako je poslužiti
Goveđa pršuta je odlična kao predjelo – narezana na tanke listiće, uz domaći sir, masline i kvalitetno vino. Sjajno se uklapa i u sendviče, salate ili kao dodatak testeninama i picama. Mnogi je vole i lagano pečenu na roštilju, gde dimljeni ukus i sočnost mesa dođu do punog izražaja.
Ukus koji nosi priču o kraju
Svaki zalogaj goveđe pršute nosi u sebi deo priče o Pešterskoj visoravni – o pašnjacima, stoci koja tamo pase i strpljenju porodica koje ovu veštinu neguju generacijama. To je ono što razlikuje domaći, tradicionalni proizvod od masovne proizvodnje.
Probajte novopazarsku goveđu pršutu iz naše ponude – ukus Pešterske visoravni na vašem stolu.
Izvori: podaci o Pešterskoj visoravni i sandžačkoj kulinarskoj tradiciji prema dostupnim tekstovima o regionu; podaci o nutritivnom sastavu pršute prema javno dostupnim tablicama kalorija i nutritivne vrednosti.
